Bijeg od blagdanski kilograma
Dolaze blagdani! Osim poklona i dobre zabave, naš narod blagdane povezuje sa mnoštvom dobre hrane i pića, pune stolove slastica, te 24-satno objedovanje. Stolovi ne smiju biti prazni, jer ulazimo u Novu godinu koja bi trebala biti puna obilja. Tradicija je nešto što se najteže mijenja, kao i statistike o broju pretilih – nevjerovatno koliko su te dvije stvari povezane.
Tradicionalna blagdanska prehrana
Iako smo mediteranska zemlja, navike prehrane su prepune utjecaja iz kontinenta; pašte, mlinci, meso i domaći kruh od bijelog brašna. Tu još spadaju francuska salata, te kremasti kolači. Suha grla riješavaju se vinima i gaziranim sokovima. Sve u svemu jaka kalorijska hrana, puna brzih ugljikohidrata i transmasti. To je razlog zašto nakon blagdana imamo nekoliko kilograma viška, bez obzira što smo plesali i dobro se preznojili na novogodišnju noć. Ulazimo u novu godinu nešto teži i to ćemo skidati nekoliko narednih mjeseci.
Iako smo mediteranska zemlja, navike prehrane su prepune utjecaja iz kontinenta; pašte, mlinci, meso i domaći kruh od bijelog brašna. Tu još spadaju francuska salata, te kremasti kolači. Suha grla riješavaju se vinima i gaziranim sokovima. Sve u svemu jaka kalorijska hrana, puna brzih ugljikohidrata i transmasti. To je razlog zašto nakon blagdana imamo nekoliko kilograma viška, bez obzira što smo plesali i dobro se preznojili na novogodišnju noć. Ulazimo u novu godinu nešto teži i to ćemo skidati nekoliko narednih mjeseci.
Glikemijski indeks hrane vs. kalorijska vrijednost
Stara škola nutricionizma uči nas da je debljanje posljedica neumjerenog uzimanja hrane. U biti, tvrdnja je istinita u velikoj mjeri, no jedna druga tvrdnja novijih škola ruši takvo jednoobrazno razmišljanje. Debljanje je posljedica loše kombinacije hrane, a ne nužno njene ukupne kalorijske vrijednosti. Drugim riječima, ako biste jeli 2000 kcal mesa sa blitvom, ne biste se udebljali. S druge strane, ukoliko biste uzeli istu kalorijsku vrijednost mesa i pomfrija sa 4 šnjite kruha, osjetili biste problem oko struka i u trbuhu. U prvom slučaju imamo masti i proteine bez prisutnosti ugljikohidrata koji dižu razinu šećera u krvi i stvaraju efekt pohrane masnoća u masno tkivo – u drugom slučaju imamo mješavinu masti, proteina i ugljikohidrata, gdje raste nivo inzulina i povećava se odlaganje masti u adipocite. Uz to, nakon obroka imamo uvriježenu naviku jedenja slatkog, jednu vrlo nezdravu proceduru koja dodatno vrtoglavo diže nivo šećera u krvi. Ukoliko se nekoliko dana hranite na ovakav način, velika je šansa da ćete biti nešto deblji, iako ćete najvjerovatnije okriviti perilicu robe, koja iznenadno skuplja rublje.
Ključ debljanja je ovladavanje lučenjem inzulina, a on se luči onda kada u prehrani postoji šećer u bilo kojem obliku (bijeli šećer, pašta od bijelog brašna, riža, krompir).
Stara škola nutricionizma uči nas da je debljanje posljedica neumjerenog uzimanja hrane. U biti, tvrdnja je istinita u velikoj mjeri, no jedna druga tvrdnja novijih škola ruši takvo jednoobrazno razmišljanje. Debljanje je posljedica loše kombinacije hrane, a ne nužno njene ukupne kalorijske vrijednosti. Drugim riječima, ako biste jeli 2000 kcal mesa sa blitvom, ne biste se udebljali. S druge strane, ukoliko biste uzeli istu kalorijsku vrijednost mesa i pomfrija sa 4 šnjite kruha, osjetili biste problem oko struka i u trbuhu. U prvom slučaju imamo masti i proteine bez prisutnosti ugljikohidrata koji dižu razinu šećera u krvi i stvaraju efekt pohrane masnoća u masno tkivo – u drugom slučaju imamo mješavinu masti, proteina i ugljikohidrata, gdje raste nivo inzulina i povećava se odlaganje masti u adipocite. Uz to, nakon obroka imamo uvriježenu naviku jedenja slatkog, jednu vrlo nezdravu proceduru koja dodatno vrtoglavo diže nivo šećera u krvi. Ukoliko se nekoliko dana hranite na ovakav način, velika je šansa da ćete biti nešto deblji, iako ćete najvjerovatnije okriviti perilicu robe, koja iznenadno skuplja rublje.
Ključ debljanja je ovladavanje lučenjem inzulina, a on se luči onda kada u prehrani postoji šećer u bilo kojem obliku (bijeli šećer, pašta od bijelog brašna, riža, krompir).
A što onda jesti? Pobogu, pa blagdani su! Nećemo valjda zobati pahuljice i pasti travu! Naravno da ne – između silne hrane na blagdanskom stolu zasigurno postoji nešto što će biti prihvatljivo i dostojno blagdanskom obroku.
Što izbjegavati u blagdanima ako ste u gostima...
Blagdanski stol je pun svega. Bez obzira na tešku ekonomsku situaciju, naši ljudi se vole kraljevski gostiti u ove novogodišnje dane. To je zapravo dobro ako želite održati svoju liniju, jer u gomili hrane imate mogućnost birati, što nije slučaj u drugim danima u godini. Ako ste u gostima, trebate voditi brigu da ne budete party-breaker sa onim otrcanim izjavama „joj, oprostite, neću jesti jer sam na dijeti...“. Tako niste „in“ i unosite nervozu u društvo, te pokazujete necjenjenje domaćice koja danima slaže jelovnik. Naravno da ćete jesti, ali ćete paziti što i kako jedete.
Kao prvo, izbjegavajte ugljikohidrate koliko god možete; slatke kolače, bijelu paštu, rižu, krompir u svim oblicima i bijeli kruh. Također, pazite na namirnice koje imaju tkz. „skrivene šećere“, a to su parizeri, obrađene salame i šunke, hrenovke i kečap. Naizgled se čini da nećete ništa moći jesti, međutim imate cijeli niz drugih artikala na standardnom blagdanskom stolu; meso raznih vrsta, pršut, neobrađene šunke, različiti tvrdi i polutvrdi sirevi, zeleni prilozi i salate(čak i francusku u malim količinama). Možda bude integralne pašte ili riže, što se sve češće viđa na našim trpezama, kao i crni kruh. Zamislite, možete se fino napapati raznih vrsta mesa, blitve i salate do sitosti. Nećete biti party-breaker, a obrok će biti ukusan. Ukoliko pretjerate sa konzumacijom, osjetit ćete kada je dosta, ali nećete imati onaj osjećaj nadutosti koji se javlja kada se uzima kruh ili pašta. I uskoro ćete moći opet malo pojesti. Salatu začinite sa maslinovim ili hladno prešanim suncokretovim uljem, te jabučnim octom. To su namirnice koje uglavnom imamo posvuda. Pokušajte izbjeći transmasno rafinirano ulje, jer je hladno prešano kvalitetnije.
Blagdanski stol je pun svega. Bez obzira na tešku ekonomsku situaciju, naši ljudi se vole kraljevski gostiti u ove novogodišnje dane. To je zapravo dobro ako želite održati svoju liniju, jer u gomili hrane imate mogućnost birati, što nije slučaj u drugim danima u godini. Ako ste u gostima, trebate voditi brigu da ne budete party-breaker sa onim otrcanim izjavama „joj, oprostite, neću jesti jer sam na dijeti...“. Tako niste „in“ i unosite nervozu u društvo, te pokazujete necjenjenje domaćice koja danima slaže jelovnik. Naravno da ćete jesti, ali ćete paziti što i kako jedete.
Kao prvo, izbjegavajte ugljikohidrate koliko god možete; slatke kolače, bijelu paštu, rižu, krompir u svim oblicima i bijeli kruh. Također, pazite na namirnice koje imaju tkz. „skrivene šećere“, a to su parizeri, obrađene salame i šunke, hrenovke i kečap. Naizgled se čini da nećete ništa moći jesti, međutim imate cijeli niz drugih artikala na standardnom blagdanskom stolu; meso raznih vrsta, pršut, neobrađene šunke, različiti tvrdi i polutvrdi sirevi, zeleni prilozi i salate(čak i francusku u malim količinama). Možda bude integralne pašte ili riže, što se sve češće viđa na našim trpezama, kao i crni kruh. Zamislite, možete se fino napapati raznih vrsta mesa, blitve i salate do sitosti. Nećete biti party-breaker, a obrok će biti ukusan. Ukoliko pretjerate sa konzumacijom, osjetit ćete kada je dosta, ali nećete imati onaj osjećaj nadutosti koji se javlja kada se uzima kruh ili pašta. I uskoro ćete moći opet malo pojesti. Salatu začinite sa maslinovim ili hladno prešanim suncokretovim uljem, te jabučnim octom. To su namirnice koje uglavnom imamo posvuda. Pokušajte izbjeći transmasno rafinirano ulje, jer je hladno prešano kvalitetnije.
Zatim, izbjegavajte gazirane i negazirane sokove, te pivo. Ti artikli su puni tkz. slobodnih šećera koji brzo dižu razinu inzulina u krvi. Netko će prigovoriti da je i vino u toj grupi, međutim čaša vina neće bitno narušiti ravnotežu koju postižete izborom namirnica. Pogotovo ako se zaustavite na jednoj čaši. Uz to, nećete biti party-breaker. Ukoliko budete žedni (a sigurno ćete biti), odaberite mineralnu vodu; ukusnija je nego obična voda, a ima i neophodne elektrolite koje ćete izgubiti ukoliko budete plesali. CO2 iz mineralne vode ima reputaciju olakšivača probave, no zaustavimo se na tome da on zapravo popravlja okus vode i prividno osvježava.
Na kraju, izbjegavajte kremaste i preslatke kolače. Ovo je najizazovniji dio blagdanske prehrane, jer drugačijih kolača skoro da nema. Ok. Ako je tako, podjelite kolač sa nekim, tek toliko da zadovoljite tradiciju koja „vrišti“ iz vas. Srećom, već niz godina domaćice rade i razne štrudle sa jabukama i drugim voćem zbog ukućana ili prijatelja koji imaju dijabetes. Okoristite se tom pojavom. Ako imate mogućnosti utjecati na onog tko priprema kolače, svakako mu napomenite da napravi i nešto bez slatke kreme i dodanog šećera. Takve kolače možete pojesti, ali ne odmah nakon jela, nego nešto kasnije. I opet nećete biti party-breaker – domaćice su posebno osjetljive na svoje kolače, možda zato jer im posvete najviše pažnje. Svejedno ne pretjerujte. Previše „zdravih“ kolačića mogu dodati kilu vašoj ukupnoj tjelesnoj masi.
Ako sami pripremate trpezu...
...onda možete biti vrlo kreativni i ponuditi eksploziju boja i okusa. Kao što je gore napisano, možete koristiti namirnice niskog GI (spisak namirnica možete naći na jedinstvenom registru namirnica na www.fitonutricionizam.com). Tu se mogu naći integralna pašta i riža u svim mogućim oblicima, batat i čičoka umjesto krumpira i raženi kruh izrezan na tanke šnjite. Možete dodati i dvopek od integralnog brašna za namaze. Zatim, možete koristiti manje masno meso, kuhano ili pečeno, te pršut i buđolu kao nareske. Tu su i različite vrste tvrdih i polutvrdih sireva. Možete napraviti i spomenutu francusku salatu, posebno ako je radite sa majonezom bez šećera. Tu je i obična salata u mnoštvu boja i verzija, možda sa cvjetačom i brokulama, te mojim omiljenim bučinim uljem. Ako radite kolače, pazite da budu od brašna niskog GI i bez dodanog šećera. Na raspolaganju su vam stevia i manje količine fruktoze, te prirodni šećer iz voća. Boca crnog vina, sokovi od cjeđenog voća i mineralna voda su dobrodošli. Jednom prilikom sam probao vodu sa dodatim kockicama đumbira i limuna – vrlo osvježavajuće nakon obilnog obroka. Mogućnost kreacije je nevjerovatna, samo treba razbiti onaj tradicionalni „čip“ u glavi.
...onda možete biti vrlo kreativni i ponuditi eksploziju boja i okusa. Kao što je gore napisano, možete koristiti namirnice niskog GI (spisak namirnica možete naći na jedinstvenom registru namirnica na www.fitonutricionizam.com). Tu se mogu naći integralna pašta i riža u svim mogućim oblicima, batat i čičoka umjesto krumpira i raženi kruh izrezan na tanke šnjite. Možete dodati i dvopek od integralnog brašna za namaze. Zatim, možete koristiti manje masno meso, kuhano ili pečeno, te pršut i buđolu kao nareske. Tu su i različite vrste tvrdih i polutvrdih sireva. Možete napraviti i spomenutu francusku salatu, posebno ako je radite sa majonezom bez šećera. Tu je i obična salata u mnoštvu boja i verzija, možda sa cvjetačom i brokulama, te mojim omiljenim bučinim uljem. Ako radite kolače, pazite da budu od brašna niskog GI i bez dodanog šećera. Na raspolaganju su vam stevia i manje količine fruktoze, te prirodni šećer iz voća. Boca crnog vina, sokovi od cjeđenog voća i mineralna voda su dobrodošli. Jednom prilikom sam probao vodu sa dodatim kockicama đumbira i limuna – vrlo osvježavajuće nakon obilnog obroka. Mogućnost kreacije je nevjerovatna, samo treba razbiti onaj tradicionalni „čip“ u glavi.
Živimo u vremenu obilja, ali obilja ne baš zdrave hrane. Gotovo da možemo nazvati umjetnošću održati tjelenu težinu kakvu želimo. Posebno kada su blagdani u pitanju. Ne brinite, to je moguće sa malim izmjenama u izboru i nešto samokontrole. A ako i dobijete neku kilu, ne očajavajte jer svijet nije propao zbog toga. Još je dosta vremena do ljeta.